Kultura i slobodno vreme
Nezainteresovanost
Prema istraživanju Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka iz 2011. godine, 91,5% srednjoškolaca gotovo ni na koji način NE učestvuje u kulturnim sadržajima koji im se nude. Kao razlozi za “izbegavanje” kulturnih događaja navode se nezainteresovanost, loša ponuda sadržaja i manjak slobodnog vremena.
Iako istraživanja pokazuju da mladi na dnevnom nivou imaju između 3 i 5 sati slobodnog vremena, velika većina njih to vreme troši radije na opuštenije aktivnosti poput gledanja televizije ili provođenja vremena sa prijateljima. Kulturne institucije sa sadržajem neprilagođenim mladima stvaraju utisak kulture kao neke društvene obaveze, nečeg što mora samo da se „odradi“ da bi bilo završeno. Ne postoji generalno shvatanje kulturnog obrazovanja kao dela formalnog, čak su i sami predmeti usmereni na umetnost fokusirani na savladavanje teorijskog dela, a za sve van toga se sva pažnja usmerava na talentovane pojedince. Ako je škola polazno mesto sticanja znanja, da li je restrukturiranje samog gradiva i načina prenošenja istog, jedna od stavki u približavanju kulture mladima?
Interakcija
Akteri kulture u Novom Sadu, iako brojni, nisu umreženi i ne održavaju nikakav vid međusobne saradnje. Takođe ne postoji ni saradnja između različitih kulturnih institucija sa obrazovnim, iako su upravo škole te koje bar u okviru sopstvenih programa potenciraju kulturne manifestacije i aktivnosti. Međutim tačka gde je manjak saradnje naročito primetan jeste saradnja sa mladim sektorom društva, po pitanju sadržaja i aktivnosti koje su za njih relevantne. Ne postoje dovoljno efikasni feedback sistemi niti proces aktivnog uključivanja mladih u izbor, oblikovanje i promociju kulturnih sadržaja. Pored toga, dosta organizacija koje se bave kulturom ne poseduju dovoljno razvijene organizacione kapacitete. Pored uvođenja i unapređenja projektnog menadžmenta u navedene organizacije, uključivanjem mladih u svoj rad, kroz različite participativne mehanizme,
uključivanjem i koordinacijom volontera, razvijenim mentorskim radom, može se doći do rešenja ovih problema. Jednosmerna komunikacija, nije komunikacija uopšte – ne dovodi do konstruktivnih rešenja. Ne dovodi do nikakvih rešenja, već samo do recikliranja postojećih ideja.
Kreativnost
Aktivnim uključivanjem mladih u kulturne organizacije i programe kulture, kao kreatore ili aktivne realizatore, bi se stvorila se prilika da za kreiranje kulturnih navika i za razvoj amaterskog stvaralaštva kod mladih. To je šansa za mlade da pojam kulture počnu da shvataju kao nešto realno i opipljivo, nešto čemu i sami doprinose i u čijem kreiranju učestvuju i samim tim dodaju vrednost sopstvenoj zajednici i društvu. Međutim, postoji tek nekolicina programa u gradu koji besplatno i kontinuirano uključuju mlade u realizaciju aktivnosti. Takođe, samo mali broj prostora, udruženja i ustanova daje priliku mladima da se bave umetnošću i razvijaju svoje potencijale. Festivalska ponuda za mlade je prisutna, ali izostaju programi koji bi pomogli mladima da aktivno učestvuju u kreiranju kulturne ponude. Da li taj nesklad između mladih godina, velike energije i ogromnog potencijala sa jedne strane, i manjka vremena i nedostatka sredstava sa druge, može da se ispegla i premosti?
………
Umetnost bi trebalo da predstavlja sredstvo slobode i izražavanja, nešto što pokreće na akciju i pomera sa mrtve tačke . Vodeći se tom logikom, osobe kojima bi ovo sredstvo zaista trebalo da bude dostupno, jesu mladi iz osetljivih grupa, kao što su osobe sa invaliditetom, LGBT populacija i manjinske grupe. Predrasude i stereotipi su prisutni i u ovoj oblasti i znatno ograničavaju pristup kulturnim programima i aktivnostima za osetljivi deo populacije.
Partneri
Kontakt Tu smo za sva vaša pitanja
Radno vreme:
Ponedeljak – Petak
10 – 17h
Kontakt:
informacijezamlade@gmail.com
+381 65 596 3 596