Skip to content

Volonterski rad i aktivizam

Aktivizam mladih predstavlja društveni angažman, aktivno učešće u rešavanju problema i pitanja koji se tiču omladinske populacije. Kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou. Da li su mladi u Srbiji u stanju da prepoznaju aktivizam kao nešto više od rešavanja problema svojih vršnjaka? Da li se volontersko iskustvo i omladinski rad prepoznaju i adekvatno priznaju u današnjem društvu?

Stavka u CV-u

Među mladima i dalje preovladava  negativan stav prema volontiranju  usled nedovoljne informisanosti o prirodi volontiranja, kao i svest o prisutnosti  čestih zloupotreba mladih u ovoj sferi, koje su najčešće potkrepljene nedovoljno  kvalitetnim i neusaglašenim zakonskim regulativima u ovoj oblasti, nedovoljnom informisanošću predstavnika nadležnih institucija o prirodi volonterizma, koji ovaj  koncept najčešće poistovećuju sa stažiranjem, pripravništvom ili bilo kojom vrstom neplaćenog rada.

Međutim, iako je otpor očigledno prisutan, postoji promena u načinu razmišljanja i volontiranje se vidi kao jedna od opcija za sticanje radnog iskustva već u toku samog studiranja, nekad čak i ranije.  U Srbiji trenutno funkcioniše nekoliko stotina omladinskih i organizacija civilnog sektora. Bave se različitim oblastima i kreiraju brojne društveno-odgovorne projekte, programe neformalne edukacije, putovanja, studentskih i omladinskih razmena, stručnih usavršavanja. Pored prilike za sticanje neformalnog obrazovanja i razvoj raznih mekih veština, ove aktivnosti mladima pružaju i priliku da razviju razne organizacione i upravljačke sposobnosti, da nauče principe organizovanja različitih događaja kao i da dopru do novog nivoa interkulturalne i internacionalne osetljivosti. 

Glas

Omladinski aktivizam bi trebalo da predstavlja glas mladih koji su okupljeni oko zajedničke ideje zarad neke društvene promene.

S obzirom da mnogi mladi smatraju da niko ne želi da čuje njihovo mišljenje i da postoji relativna nepoverljivost ka suviše institucionalizovanom okruženju, razumljiva je blokada koja se javlja pri uključivanju u rad omladinskih i studentskih organizacija. Generacijski jaz je takođe znatno izraženiji kod mlađe populacije, te samo par godina može da dovede do pojave konflikata i do utiska međusobnog sputavanja u radu i napredovanju. 

Broj organizacija koje potenciraju neku vrstu omladinskog aktivizma je velik u odnosu na mlade koji pokazuju interes za tu oblast. Iako bi mladinski rad i aktivizam u okviru omladinskih organizacija bi trebalo da budu jedan od načina da se mladi izbore za svoja prava, za ono što je za njih bitno , vidljivost tih organizacija ili nije dovoljna da privuče pažnju ciljne grupe ili je vidljivost prisutna ali odaje pogrešnu sliku.

Organizacija

Kvalitetni volonterski programi koji se vode principima volonterskog menadžmenta nisu u dovoljoj meri sprovedei u okviru institucija. 

Ovo  podrazumeva  sprovođenje ciklusa upravljanja volonterima, od adekvatnog uvođenja u organizaciju, preko razvoja individualnog plana učenja,  opisa poslova, aktivnosti i količine utrošenog vremena, obuke, supervizije, konstantne podrške i razvoja motivacije,  pa do vrednovanja i nagrađivanja.  

 

Usled  nepostojanja  adekvatnog sistema upravljanja volonterima javlja se problem nedovoljne uključenosti mladih koji žele da volontiraju, jer udruženja nemaju dovoljno kapaciteta da prime, organizuju, obuče i vode  volontere kroz individualne i grupne procese učenja. To dovodi do pojave nepripremljenosti i nespremnosti volontera za određene zadatke, kao i neadekvatnog raspoređivanja i logističkog organizovanja volontera prilikom događaja, što za krajnji rezultat ima pojavu praznih vremenskih prostora sa jedne strane i preopterećenosti sa druge. Ovakva loša organizacija vodi do obostranog nezadovoljstva, kao i do kratkog zadržavanja volontera u okviru jedne organizacije  i do njihove demotivacije za dalje angažovanje

…….

Društvena odgovornost je jedna od glavnih stubova modernog, demokratskog društva. Ona bi idealno trebalo da prožima sve njegove aspekte, od korporativne kulture velikih kompanija pa do same osnove ponašanja svake individue. Navike koje dovode do lakšeg usvajanja principa društvene odgovornosti se stiču u ranom uzrastu, kada se ti principi prihvataju kao prirodni i kada aktivno učestvovanje u sopstvenoj zajednici i doprinošenje razvoju svoje okoline, društva, grada predstavlja jednu od osnovnih funkcija svake osobe.

 

Partneri

european youth capital
european youth forum
grad novi sad
opens
pokrajina
vlada republike srbije
amplituda
4sobe novi b&w
snp
arena
kampster
galerija-matice-srpske-2-crno-beli
laser tag-crno-beli
allegro-crno-beli
fitpass-crno-beli

Kontakt Tu smo za sva vaša pitanja

Radno vreme:

Ponedeljak – Petak

10 – 17h

Kontakt:

informacijezamlade@gmail.com

+381 65 596 3 596

Pišite nam

Leave this field blank